Kada korištenje pametnog sata (ni)je pametno?
Psihologinja sam i oduvijek sam željela biti psihologinja koja manje “govori o” a više stvarno pomaže ljudima u postizanju zdravlja (mentalnog, da, ali uistinu mislim da je zdravlje jedan cjeloviti kapacitet, koji uključuje i tijelo i um i duh). Tako već od 2006. godine (jupi, slavim punoljetnost prakse!) radim s HeartMath tehnologiijom i pristupom. Tada se to činilo malo rubno ili čak opskurno, no danas je HRV pojam koji je ušao u mainstream i nešto što smo tada imali kao specijalizirane kliničke senzore za praćenje srčanih ritmova i fiziologije napetosti, umora, razine opuštanja danas se iznimno lagano može imati za osobnu upotrebu na pametnom satu.
Dapače, ideja pametnog sata je da imate bolji san, više kretanja, manje stresa, bolju kondiciju i na ruci nosimo finu kontrolnu ploču za razne druge fiziološke mjere – puls, broj koraka, razinu aktivacije srca, dubinu sna, razinu stresa, pa čak i “tjelesnu bateriju”. A onda smo već došli i na teren biohackinga, a što je to zapravo, pročitajte ovdje.
Rezon je jednostavan – ako imate više podataka i informacija, donosit ćete bolje odluke. Ali moje iskustvo je da ljudi često pametne satove ne koriste baš najpametnije. Umjesto da im budu poticaj i motivacija, umjesto da ponude način za prepoznavanje vlastitih obrazaca, ono što vam je trebalo umanjiti stres i poboljšati energiju počne vas stresirati i umarati, a u nekim situacijama i demotivirati. Čak se događa da se ljudima naruši samopouzdanje. Kada informacije s pametnog sata“osuđuju” vaše navike i kada im više vjerujete nego sami sebi (svom tijelu, umu i srcu) znajte da ste u nevolji.
Kada su pametni podaci korisni, a kada baš i ne?
Moja iskustva s klijentima, primjeri iz prakse
HRV (varijabilitet srčanog ritma, eng. heart rate variability)
+ Praćenje HRV-a je jako korisno kod ljudi koji trebaju podršku da ne izgore (prevencija ili oporavak od sindroma sagorijevanja). Tehnologija je izvrsna za naučiti i pratiti kako su povezani disanje, srčani ritmovi i razine tenzije i opuštanja. Izvrsno za naučiti kako vježbe disanja i tehnike mindfulnessa brzo i jasno povećavaju razinu fiziološke koherencije. Koliko god ja pričala na radionicma ili u avjetovanju o vrijednosti nekih vrlo jednostavnih praksi, tek kada ih vide kao “snimku” svoje fiziologije, počnu uistinu razumjeti i to ih motivira na praksu.
– Koristiti HRV indikator na satu ili telefonu za brojanje i praćenje razine stresa. Kada zapravo ne shvaćate kako “radi” HRV i koji načini su da se on mijenja, onda ispada da vas pametni sat ili aplikacija samo izvještava o tome da ste pod stresom, i to vas može dodatno stresirati, dapače, uđete u začarani krug produbljivanja tjeskobe (anksioznosti)
Praćenje kvalitete sna
Ljudi obično znaju spavaju li dovoljno ili premalo, i zapravo bi im praćenje kvalitete sna na pametnom satu ili prstenu trebalo biti motivacija da marljivije i informiranije rade na duljini ili dubini spavanja. I mogućnost da vide i razmotre obrasce ponašanja koja utječu na san.
Na primjer, dogodi se da mi na radionicama ljudi govore kako im kava ne smeta da zaspu, međutim pogled u snimku njihovog spavanja (trajanje, dubina, kontinuitet, broj buđenja) vrlo često pokaže da im kava uistinu ne smeta da zaspu, ali im (provjereno) narušava kvalitetu sna i dijelom pojašnjava zašto imaju nisku dubinu sna. Ako ne vjerujete trenerima, vjerujte bioindikatorima. U načelu, ne pijte kavu i kofeinske napitke nakon 2 poslijepodne.
+ Kad radim s nekim tko je kronično umoran (ciklus od pet šest susreta kroz nekoliko mjeseci) potičem ih na zdrave navike i obično tražim da kao dio procesa nauče nešto o svom spavanju i tada su “snimke spavanja” jako korisne – tehnologija nam daje divnu priliku da “vidimo” kako izgleda “loša noć”, da razumijemo kako se izmjenjuju duboki i plitki san, da shvatimo kako nam male prakse umirivanja ili otpuštanja tenzije omogućuju dublji i kvalitetniji san i kada relativno kratko spavamo.
– Probudite se ok, prilično dobro naspavani i onda vam sat kaže da vam “rezultat spavanja” (sleep score) nije bio baš dobar i zbog toga ste ljuti ili vam se pokvari raspoloženje, postanete mrgudi.
Čini se da ste počeli više vjerovati satu nego svom tjelesnom osjećaju. Mogu zamisliti scenarij da ste jučer meditirali poslijepodne ili dremnuli 20 minuta, to vam je malo obnovilo energiju i nije vam bio potreban dugi san… sat to nije detektirao kao kao mjeru odmornosti nego vam je hladno analizirao noćni san i rekao: “63%”.
Praćenje tjelesne baterije
Sjajno za razumjeti razinu potrošnje (koja aktivnost i u kojoj mjeri troši energiju). Sjajno za razumjeti razine obnavljanja (koja aktivnost i u kojoj mjeri obnavlja energiju).
Još bolje ako pokazatelje koristite za stvarno shvatiti dugoročnost navika – kako se sustavno može “napuniti” tjelesna baterija uvođenjem nekih zdravih navika
Loše ako vam se to pretvorilo u poticanje samosažaljenja (ako vam je to alat kako biste produbili svoje uvjerenje na primjer, da se previše iscrpljujete i da nemate izbora)

Ukratko
Iz iskustva s mnogim klijentima kroz individualno savjetovanje moj zaključak bi se mogao ovako sklepati: loše je i nepametno ako vam pametni sat služi samo tome da si potvrdite neki svoj nedostatak ili negativni stav – na primjer uvjerenje da nekvalitetno spavate ili da imate previše stresa, premalo odmora. Loše koristite tehnologiju kada vam to učvršćuje negativni stav, negativni pogled u svoje navike i kada si time narušavate osjećaj snage i čak samopouzdanja. Počnite je koristiti za prepoznavanje obrazaca i stvaranje zdravih navika. Moje iskustvo je da najpametnije te tehnologije koriste oni ljudi koji nauče biti sami sebi dobar trener, ona racionalna i pozitivna osoba koja promišlja i
i informirano i dobronamjerno sebe vodi prema boljim navikama.
Ukratko, upalite “pametno” u sebi dok koristite pametne tehnologije.
Jasminka Mužinić Sabol, psihologinja
Vodim radionice i individualne programe za razvoj zdravlja. Stres mi nije dosadna tema, dapače, što se više govori o njemu, to sam svjesnija da ga ljudi slabo razumiju i da treba o njemu jasno i znanstveno utemeljeno govoriti i poučavati. Najsretnija sam kada radim s učiteljima i učiteljicama i roditeljima, i kada znam da oni to zrnce svjesnosti i dobrih praksi prenose klincima.


Shutterstock
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!