Kako se pritisak i stres nakupljaju u radu?

.

Na radionicama s voditeljima (rasvoj vještina) često dugo vremena provedemo u razumijevanju ovih ideja.  Organizacijska znanost već dugo zna: stres osobe na poslu ne nastaje slučajno i nije samo pitanje toga koliko je netko “mentalno jak” ili otporan na stres. U većini slučajeva stres se postupno nakuplja kroz načine rada, komunikacije i suradnje (ili nesuradnje) u nekom timu. Treba promatrati kako u radnom okruženju nastaje pritisak – kroz nejasnu komunikaciju, stalne pritiske, manjak kontrole nad vlastitim radom i osjećaj da se očekivanja teško mogu ispuniti. Kada takve situacije traju dugo, stres prestaje biti problem pojedinca i polako postaje dio svakodnevne organizacijske kulture.

Pogledajte kakve posljedice na rad imaju različiti aspekti rada:

Kako pritisak u poslu i stres utječu na rad?

  • Nerealistični rokovi –>proizvode pritisak i preplavljuju zaposlenike, povećavaju greške na radu
  • Minimalan osjećaj kontrole nad radnim aktivnostima –> smanjuju motiviranost i radni učinak, povećava rizik od izostanaka s posla
  • Slaba međusobna podrška i suradnja –>pojačava osjećaj izoliranosti, umanjuje produktivnost
  • Nedovoljna pripremljenost za posao, novi posao, neadekvatni trening –> povećanje broja grešaka, sporost u obavljanju posla
  • Manjak informacija –>  povećanje brige o  sigurnosti posla, karijere ili plaće
  • Kultura okrivljavanja –>smanjena otvorenost i povjerenje, izbjegavanje razgovora o problemima, skrivanje pogrešaka
  • Neefikasni menadžment –> zaposlenicima nedostaje osjećaj smisla i smjera
  • Višestruki menadžment (nekoliko menadžera koji prioritiziraju posao) jedne osobe ili tima –> smanjenje kvalitete obavljenog posla, konflikt prioriteta, povećana vjerojatnost izgaranja zaposlenika
  • Neadekvatno fizičko radno okruženje (pretjerana toplina, hladnoća, buka, nedovoljno osvjetljenje, neudobno radno mjesto, neispravna oprema) –> umor, smanjenje motivacije, povećanje mogućnosti za pogrešku (emocionalna i kognitivna pogreška u interpretaciji radnih uvjeta- da su ugrožavajući iako uistinu nisu)

Rad na stresu u organizaciji je win-win situacija. Sa strane zaposlenika, oni postaju zadovoljniji, olakšano im je postići ravnotežu između poslovnog i privatnog života, osjećaju se ugodnije na poslu te razvijaju kvalitetan i dobar odnos s kolegama (i stav prema poslodavcu). Sa strane organizacije, pozitivno je to što su zaposlenici produktivni, ne izostaju toliko s posla, manja je fluktuacija zaposlenika i, zbog dobrih odnosa unutar organizacije, većina problema se bezbolno rješava. Navedene prednosti su samo od nekih, tako da ne “štedite” na svojim zaposlenicima jer time zapravo ne možete postići ono što biste htjeli. Moguće je postojanje zadovoljstva s obje strane pa zašto ne težiti tome?

Čija je odgovornost otklanjati stres?

Briga o stresu nise samo odgovornost pojedinca. Iako svatko može raditi na tome da otkloni vlastiti stres i poveća si otpornost, sama organizacije ima  odgovornost upravljanja i zakonsku obavezu da umanji stres kod svojih zaposlenika, odnosno da ih zaštiti od izloženosti (nepotrebnom) pritisku, umanji tenzije u radu i zaštiti ljude od loših radnih praksi, nekvalitetne komunikacije  ili nekompetentnih voditelja.