Emocionalna inteligencija za voditelje

Osnovne postavke i pogled u to kako si osoba može povećati samosvijest i vještine samoregulacije iz HeartMath perspektive

Za učenje vam je potrebna određena razina samopouzdanja, ni previsoka ni preniska.

Ukoliko imate premalo povjerenja u sebe, mislit ćete da ne možete učiti.

Ukoliko imate previše samopouzdanja, mislit ćete da ne morate učiti.

Eric Hoffer

Što je emocionalna inteligencija?

U 1995. godini, Daniel Goleman je svojom pionirskom knjigom “Emocionalna inteligencija” otvorio novo poglavlje u razumijevanju ključnih faktora uspjeha u životu. Njegova istraživanja, koja su objedinila spoznaje iz neuroznanosti i poslovnog svijeta, iznijela su jednu revolucionarnu tezu: uspjeh u životu ovisi više o našoj sposobnosti upravljanja emocijama nego o intelektualnim kapacitetima.

Golemanova definicija emocionalne inteligencije kao skupa emocionalnih vještina potrebnih za upravljanje odnosima i samim sobom, potaknula je značajne promjene u načinu razmišljanja o vođenju i uspjehu. Voditelji u biznisu i zdravstvu koji su razvili visoku emocionalnu inteligenciju ne samo da su postizali bolje poslovne rezultate, već su doživljavali i veću osobnu ispunjenost i dobrobit.

Istraživanja Instituta HeartMath® dodatno su potvrdila ovu tezu, naglašavajući da su često neuspjesi u profesionalnom i osobnom životu više povezani s lošim upravljanjem emocijama nego s bilo kojim drugim faktorom. Emocionalna inteligencija obuhvaća vještine u četiri ključna područja:

  • Svjesnost o sebi
  • Upravljanje sobom
  • Socijalna svjesnost
  • Upravljanje odnosima.

No, kako možemo razviti bolju emocionalnu inteligenciju? Prema istraživanjima Instituta HeartMath®, ove dimenzije su ključne za osobni i profesionalni razvoj. Lideri s visokom razinom emocionalne inteligencije stvaraju okruženje gdje su uravnotežene i zrele emocije poželjne. Međutim, bitno je ne samo prepoznati emocije u drugima, već i razvijati sposobnost upravljanja vlastitim emocijama, posebice onima koje su negativne poput anksioznosti, ljutnje, frustracije i depresije. Ove emocije mogu bitno utjecati na našu energiju, vitalnost i perspektivu.

Kako mogu razviti bolju emocionalnu inteligenciju?

Srećom, istraživanja pokazuju da se emocionalna inteligencija može naučiti i razvijati. Institut HeartMath® ističe važnost koherentnog razvoja srčane inteligencije – sposobnosti usklađivanja naših misli i osjećaja za postizanje unutarnje ravnoteže. Razvijanje ove vrste inteligencije može pomoći ne samo u prevladavanju negativnih emocija, već i u poticanju pozitivnih promjena u načinu razmišljanja i ponašanju, što je ključno za osobni i profesionalni rast.

Kako to radi?

U emocionalno-kognitivnim strukturama našeg mozga ugrađene su mnoge evolucijske funkcije koje datiraju u doba u kojem se naša vrsta borila za opstanak, kao i mehanizmi koji su se razvili kako bismo se mogli nositi sa stresom. Moždane strukture poput amigdale u emocionalnim ili limbičkim dijelovima mozga mogu preoteti intelektualne procese u trenutku u kojem doživljavamo snažne emocije. Upravo zato vrlo pametni ljudi mogu napraviti vrlo nerazborite izbore kad su pod emocionalnim stresom. Još više zastrašujuća za organizacije i ljude danas jest činjenica da su se milioni ljudi toliko «prilagodili» na stres u svojim životima da tek sada počinju shvaćati kolikom su stresu zapravo izloženi.

Istraživanja u Institutu HeartMath pokazala su da se emocije odražavaju u promjenama srčanog ritma između dvaju otkucaja srca. To se naziva varijabilnošću srčanog ritma (HRV) . Analiza varijabilnosti srčanog ritma priznata je kao moćni, neinvazivni način mjerenja dinamike živčanog sustava. Nova klinička istraživanja izdvajaju varijabilnost srčanog ritma kao ključni pokazatelj stresa koji je moguće prevenirati i pokazuju njegovu povezanost sa širokim rasponom zdravstvenih problema.

Kad ste pod stresom, vaše je tijelo desinkronizirano. Tipične negativne emocije koje doživljavamo kad smo pod stresom – ljutnja, frustracija, anksioznost i zabrinutost – dovode do pojačanog nereda u srčanom ritmu i živčanom sustavu. Ove negativne emocije umanjuju emocionalnu inteligenciju blokirajući svjesnost o sebi, onemogućavajući upravljanje sobom, zamućujući našu svjesnost o drugima i uništavajući naše odnose.

Suprotno tome, pozitivne emocije poput radosti, zahvalnosti, brižnosti i ljubaznosti stvaraju harmoniju u srčanom ritmu i živčanom sustavu. Ostali tjelesni sustavi sinkroniziraju se s tim ritmom što znanstvenici nazivaju koherencijom. Razvijanje koherencije dovodi do pojačane mentalne jasnoće, kreativnosti i poboljšanja sposobnosti rješavanja problema, pa tako postaje lakše naći rješenja i bolje načine nošenja sa stresnom situacijom. Funkcioniranje moždane kore se mjerljivo poboljšava. Učenje izazivanja pozitivnih emocija po želji ubrzava razvoj svih kompetencija povezanih s emocionalnom inteligencijom.

Dokument preuzmite ovdje:

16 Emocionalna inteligencija za voditelje:

  • tekst s ove stranice
  • dodatne upute i promišljanja o tome kako si osoba može povećati sposobnost samoregulacije,
  • odnosno postići poblju emocionalnu regulaciju metodom i tehnikama srčane koherencije (baziranim na HRV – heart rate variability)