Arheologija znanja
Ma zašto ti stalno donosiš tu psihopovijest?
To je kao arheologija, ali arheologija znanja. Ako volite putovati, znate da ste se našli zapanjeni pred gradom neke stare civilizacije i pitali se, ma kako su samo slagali to golemo kamenje? Tako je stojim pred radovima starih umova i pitam se, kako im je to uspjelo? Kako su spoznavali i slagali znanje jedan Jung, Skinner, Piaget, mišljenjem samim, bez vojske znanstvenih istraživača, bez umreženosti sa stotinama drugih (isto velikih) umova?
Danas kažete introvert, ekstrovert – to vam zvuči toliko jasno, zdravorazumsko razumijevanje, kao da kažete ‘voda teče kroz vodovodne cijevi…’ Pa da! Zasad se ne rabe destilacijsko-kondenzacijske pumpe po kvartovima koje hvataju oblake i lokalno kondenziraju u kućanstvima vodu …
U tom povijesnom trenutku gospon Jung (onaj isti koji si je umni i društveni rad morao balansirati aktivnostima u prirodi), no, on je imenovao dijelove osobnosti: svjesno, individualno nesvjesno, kolektivno nesvjesno; ocrtao arhetipove – anima animus, sjenka; proniknuo u načine procesiranja informacija dinamiku kojom se osoba razvija i oblikuje – polariteti tipa introverzija-ekstraverzija; mišljenje-osjećaji ; osjećanje (sensing)-intuitivnost… pa i posložio metodu analitičke psihologije (nekad isto kad i Freud svoje ‘liječenje pričanjem’ talking cure)
Ideje koje je pisao i govorio temelj su – neki kažu on plus Freud, temelj brojnih psiholoških istraživanja. Oblikovale su psihološke metode i alate (analitička psihologija, koncepti ekstrovertiranost i introvertiranost, tehnike asocijacije… kreativna vizualizacija) utjecale na analitičke alate koji se danas koriste u poslovnim praksama (Meyers-Briggs, Hogan). Ideje koje su tada bile na rubu znanosti, a danas općepoznato znanje, a čak i zdravorazumsko mišljenje: Tko od vas nije razmislio je li introvert ili ekstrovert, i kako se nosi sa svojom sjenkom? Tko od vas nije u savjetovanju, knjizi ili coachingu sreo misao: “Ako čovjek ne osvjesti svoju sjenku, ona postaje sve gušća i tamnija.”
Putujem drugačija putovanja i šaljem vam razglednice s izvora znanstvene civilizacije. Zato psihopovijest ponekad.
Uvezivanje…
Kad podržavate (podržavamo) organizacije na putu rasta i inovacija, važno je koristiti i primjenjivati i psihološka i organizacijska znanja. Razumijevanje interakcije između individualnog ponašanja, grupne dinamike i organizacijskih struktura ključno je za stvaranje dobrog radnog okruženja.
Psihološko znanje pruža uvid u ljudski um i ponašanje, pomažući nam da bolje razumijemo sebe i naše kolege. Dublje proučavanje područja kao što su motivacija, komunikacija i emocionalna inteligencija omogućava nam rad na odnosima, učinkovito rješavanje sukoba i poticanje pozitivne radne kulture. Produbljeno psihološko znanje podržava nas da razvijemo otpornost, empatiju i ukupnu dobrobit, što u konačnici dovodi do većeg zadovoljstva i produktivnosti u našim ulogama.
Organizacijsko znanje obuhvaća sustave, procese i strukture koje oblikuju naše radno okruženje. Dublje razumijevanje organizacijskog ponašanja, principa vođenja i strategija upravljanja promjenama omogućava nam prilagodbu izazovima i iskorištavanje prilika za rast. Izgradnja snažnog organizacijskog znanja omogućava nam protočne operacije, bolji timski rad, kvalitetu vođenja i upravljanja, osiguravajući dugoročni uspjeh naše organizacije.
Kako razcvijamo i psihološko i organizacijsko znanje, potičemo kulturu kontinuiranog učenja i suradnje. Potaknite otvoreni dijalog, dijelite najbolje prakse i tražite prilike za profesionalni razvoj. Korištenjem stručnog znanja i uvida možemo prevladati prepreke, inspirirati inovacije i postići zajedničke ciljeve.
