{"id":201,"date":"2013-04-22T19:09:40","date_gmt":"2013-04-22T19:09:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tockapromjene.net\/?p=201"},"modified":"2024-02-24T14:40:08","modified_gmt":"2024-02-24T14:40:08","slug":"novi-model-ljudske-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tockapromjene.net\/?p=201","title":{"rendered":"Na\u0161a tri mozga &#8211; ovaj, onaj drugi i onaj tre\u0107i"},"content":{"rendered":"<section  class='av_textblock_section av-lt06pzlx-63c160d5270739a72a7b0dde645cabe9 '   itemscope=\"itemscope\" itemtype=\"https:\/\/schema.org\/BlogPosting\" itemprop=\"blogPost\" ><div class='avia_textblock'  itemprop=\"text\" ><h1>Na\u0161a tri mozga<\/h1>\n<h4>Novi pogled u biolo\u0161ke temelje<\/h4>\n<\/div><\/section>\n\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-lt06f0yi-21343ff89020c4f419f956ae1b8d0b1b\">\n.avia-image-container.av-lt06f0yi-21343ff89020c4f419f956ae1b8d0b1b img.avia_image{\nbox-shadow:none;\n}\n.avia-image-container.av-lt06f0yi-21343ff89020c4f419f956ae1b8d0b1b .av-image-caption-overlay-center{\ncolor:#ffffff;\n}\n<\/style>\n<div  class='avia-image-container av-lt06f0yi-21343ff89020c4f419f956ae1b8d0b1b av-styling- avia-align-center  avia-builder-el-1  el_after_av_textblock  el_before_av_hr '   itemprop=\"image\" itemscope=\"itemscope\" itemtype=\"https:\/\/schema.org\/ImageObject\" ><div class=\"avia-image-container-inner\"><div class=\"avia-image-overlay-wrap\"><img decoding=\"async\" fetchpriority=\"high\" class='wp-image-3020 avia-img-lazy-loading-not-3020 avia_image ' src=\"https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-1030x388.jpg\" alt='' title='head-heart-gut-brains'  height=\"388\" width=\"1030\"  itemprop=\"thumbnailUrl\" srcset=\"https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-1030x388.jpg 1030w, https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-300x113.jpg 300w, https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-768x289.jpg 768w, https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-1536x579.jpg 1536w, https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-2048x772.jpg 2048w, https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-1500x565.jpg 1500w, https:\/\/tockapromjene.net\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/head-heart-gut-brains-705x266.jpg 705w\" sizes=\"(max-width: 1030px) 100vw, 1030px\" \/><\/div><\/div><\/div>\n<div  class='hr av-av_hr-91d7ccd583a503147498e120fee2ff9b hr-default  avia-builder-el-2  el_after_av_image  el_before_av_textblock '><span class='hr-inner '><span class=\"hr-inner-style\"><\/span><\/span><\/div>\n<section  class='av_textblock_section av-lt06ivhc-71422008c74f212b868dcfec44f0ad09 '   itemscope=\"itemscope\" itemtype=\"https:\/\/schema.org\/BlogPosting\" itemprop=\"blogPost\" ><div class='avia_textblock'  itemprop=\"text\" ><p><span style=\"color: #666699;\"><em>izvadak iz knjige From Chaos to Coherence: The Power to Change Performance,<\/em><em> Doc Childre i Bruce Cryer<\/em> <\/span><\/p>\n<p><b>\u010cini se da su tri mozga \u2013 uma, utrobe i srca \u2013 me\u0111usobno umre\u017eeni, djeluju\u0107i jedan na drugog svih 24 sata, od \u010dega se ve\u0107ina odvija bez da smo toga svjesni.<\/b><\/p>\n<p>Inteligencija je nekad bila toliko jednostavna. Dobri su geni jam\u010dili visoki IQ koji Vam je omogu\u0107io \u0161kolovanje na prvoklasnom fakultetu, \u0161to je pak utrlo put do sjajnog posla, prekrasne obitelji i izvrsne karijere. Tako dugo dok ste bili dio inteligencije ili poslovne elite.<\/p>\n<p>Tada je nastupila stvarnost.<\/p>\n<p>Mnogi su ljudi po\u010deli sumnjati u to da je IQ to\u010dan pokazatelj <i>stvarne <\/i>inteligencije, one koja je potrebna da bi se vodio sjajan \u017eivot, imalo dobre odnose i da bi osoba bila stvarno uspje\u0161na. Intuitivno su mnogi ljudi znali da IQ ne mjeri priro\u0111enu o\u0161troumnost, kreativnost, umjetni\u010dki dar ili emocionalnu osjetljivost.<\/p>\n<p>Ljudsko je tijelo nevjerojatni sistem \u2013 otprilike 7 trilijuna stanica\u00a0 s nevjerojatnim nivoom fizi\u010dkog i biokemijskog koordiniranja neophodnog samo da bi se okrenula stranica, zaka\u0161ljalo ili vozio automobil. Kad razmislite koliko malo o tome morate razmi\u0161ljati, sve to postaje jo\u0161 vi\u0161e zapanjuju\u0107e. Kada ste zadnji put podsjetili svoje srce da kuca, va\u0161a plu\u0107a da se \u0161ire i ste\u017eu ili va\u0161e probavne organe da lu\u010de ispravne biokemikalije u pravo vrijeme? Ovi, kao i milijarde drugih procesa se odvijaju nesvjesno tijekom cijelog na\u0161eg \u017eivota. Na\u0161a inteligencija upravlja cijelim sistemom, velikim dijelom nesvjesno. Ono \u0161to postaje sve o\u010ditije je to da na sve na\u0161e procese u biti utje\u010de ono \u0161to <i>svjesno <\/i>\u010dinimo: \u0161to <i>mislimo<\/i>, \u0161to <i>osje\u0107amo<\/i>, kako <i>reagiramo<\/i>. Istra\u017eivanja su dovela do jasnog zaklju\u010dka<i> da nesposobnost efikasnog upravljanja samim sobom vodi do preranog starenja, umanjenog nivoa svijesti, pa \u010dak i do blokade pristupa na\u0161oj priro\u0111enoj inteligenciji. <\/i>\u00a0Istina je i obratno: pove\u0107ana interna koherencija vodi do ve\u0107e efikasnosti u svim psiholo\u0161kim sistemima, kao i do ve\u0107e kreativnosti, prilagodljivosti i fleksibilnosti.<\/p>\n<p>Ovo je okvir za prvu temu u internoj samoupravljanoj dinamici:<\/p>\n<p>Razumijevanje ljudskih procesa \u2013 mentalnih, emocionalnih i fizi\u010dkih \u2013 nu\u017eno je za stvaranje odr\u017eive organizacijske transformacije. Novi model ljudske inteligencije daje indicije.<\/p>\n<p>Mnogostruka inteligencija do\u0161la je u modu tijekom proteklih dvadeset godina, pri \u010demu je svaki tip inteligencije jedinstvena dimenzija onoga \u0161to to zna\u010di biti u potpunosti \u010dovjekom. Zapanjuju\u0107e su paralele izme\u0111u razvoja informatike i evolucije na\u0161eg razumijevanja ljudske inteligencije. Pred 30 godina su jednostavna ra\u010dunala i ljudski mozak smatrani najvi\u0161im izvorom cjelokupne inteligencije\u00a0 u svojim odnosnim domenama: pametno ra\u010dunalo, glupi terminal; inteligentne sive \u0107elije, organi koji jednostavno slijede zapovjedi. Eksplozija ra\u010dunalne mo\u0107i mikroprocesora je zna\u010dila pametna stolna ra\u010dunala koja se povezuju s drugim ra\u010dunalima. Uskoro je mre\u017ea postala ra\u010dunalo a povezivost zna\u010dila pove\u0107anu inteligenciju, ili barem pove\u0107an pristup informacijama. U isto su vrijeme znanstvenici po\u010deli otkrivati da je\u00a0 ljudska obrada informacija puno vi\u0161e distribuirana nego \u0161to se to prije mislilo. Mo\u017eda je za nas najizazovnije u svezi centralizirane inteligencije bilo otkri\u0107e da inteligencija nije ograni\u010dena samo na sive stanice unutar ljudske lubanje.<\/p>\n<p>Neutralni krugovi su putovi u na\u0161em mozgu koji se razvijaju kako u\u010dimo nove na\u010dine pona\u0161anja i nove vje\u0161tine. Oni s nama rastu i razvijaju se. Nakon ro\u0111enja u mozgu ve\u0107 postoji nekih 100 bilijuna neurona, me\u0111utim relativno je\u00a0 mali broj krugova formiran \u0161to predstavlja razlog da je ljudsko dijete toliko ovisno o drugima tijekom prvih godina svog \u017eivota. Na koji se na\u010din neuroni me\u0111usobno povezuju u velikoj je mjeri determinirano time \u0161to dijete do\u017eivljava, kao i ljudskim dru\u0161tvenim faktorima u okru\u017eenju. Njihovo povezivanje s drugim neuronima tvori neutralne krugove \u2013 koordinatnu mre\u017eu koja u zna\u010dajnoj mjeri utje\u010de na percepciju i nau\u010deno pona\u0161anje. Oni su skladi\u0161te memorije. Me\u0111utim, neutralne mre\u017ee postoje,osim u mozgu, i u drugim dijelovima tijela. Po\u010deo je lov na vi\u0161e inteligencije.<\/p>\n<p><b>Otkva\u010divanje neurona<\/b><\/p>\n<p>Nakon \u0161to je osnovni obrazac uspostavljen, potrebno je zna\u010dajno fokusiranje i energija kako bi se postiglo rekonfiguriranje neutronskih krugova. To ne zna\u010di da mozak ne mo\u017ee biti \u201epre\u017ei\u010den\u201c; za to je samo potrebno vi\u0161e energije. Jednom kad je obrazac mi\u0161ljenja uspostavljen, on postaje \u201emisaoni sklop\u201c, \u0161to zna\u010di da su na\u0161e percepcije i odgovori vezani uz taj obrazac. Navedeno ograni\u010dava na\u0161 opseg mogu\u0107nosti i prilagodljivosti. Ukoliko ste se ikada pitali zbog \u010dega je promjena obrasca pona\u0161anja toliko slo\u017eeno iskustvo, jeste li ikada poku\u0161ali otkva\u010diti neuron? Koncept inteligencije je zahtijevao odre\u0111eno a\u017euriranje obzirom da je navedena informacija razotkrivena. Ograni\u010davanje na\u0161e definicije inteligencije na mentalni kapacitet opstruiralo bi novo shva\u0107anje cjelokupnog ljudskog sistema kao inteligentnog. Inteligencija posjeduje mnoge dimenzije.<\/p>\n<p><b><br \/>\nInteligencija skroz-naskroz<\/b><\/p>\n<p>Sada je poznato da slo\u017eene neutronske strukture postoje ne samo u mozgu, ve\u0107 i u crijevima i srcu. Neurokemikalije, nositelji informacija \u017eiv\u010danog sistema, proizvode se u ogromnim koli\u010dinama i u navedenim organima. Te kemikalije utje\u010du na rad mozga i doslovno svakog drugog organa u tijelu. Istra\u017eiva\u010di su nekoliko godina prou\u010davali entri\u010dki \u017eiv\u010dani sistem, slo\u017eeni niz \u017eivaca koji se nalaze u crijevima. Ova razgranata mre\u017ea neurona i i neurokemikalija je toliko sofisticirana i slo\u017eena da se sada naziva crijevnim mozgom. Njezina aktivnost direktno utje\u010de na funkciju mozga. Vi\u0161e je neurona u crijevima \u2013 oko 100 milijuna \u2013 nego u cijeloj kralje\u017enici i \u010dini se da na crijevni mozak zna\u010dajno utje\u010du na\u0161e emocije. Jeste li ikada osjetili \u201eleptiri\u0107e\u201c u \u017eelucu ili \u201e\u010dvor\u201c kad ste bili zabrinuti? Ve\u0107ina gastrocrijevnih poreme\u0107aja sadr\u017ei sna\u017enu emocionalnu komponentu \u0161to \u0107e vam potvrditi svaki pacijent koji ima kolitis ili student koji odlazi na ispit.<\/p>\n<p><b>Osje\u0107aj &#8216;u \u017eelucu&#8217;<\/b><\/p>\n<p>Osje\u0107aj u \u017eelucu (gut feeling) kojem mnogi ljudi vjeruju ima biolo\u0161ke korijene. \u201eSmatran jednim entitetom (crijevni mozak) predstavlja mre\u017eu neurona, neuronskih prijenosnika i proteina koji prenose poruke izme\u0111u neurona i stanica poput onih u pravom mozgu i slo\u017eenog kruga koji omogu\u0107ava neovisno djelovanje,u\u010denje, pam\u0107enje i kako se ka\u017ee, stvaranje osje\u0107aja iz utrobe\u201c kako je navedeno u jednom \u010dlanku New York Timesa. U mnogim se tradicijama podru\u010dje na\u0161e anatomije smatra izvorom mo\u0107i i inteligencije.<\/p>\n<p><b>Mozak u srcu<\/b><\/p>\n<p>Objavljeno je novo istra\u017eivanje koje u potpunosti restrukturira na\u0161a stajali\u0161ta o inteligenciji. Ovi novi podaci pokazuju da unutar ljudskog srca postoji sofisticirani umre\u017eeni \u017eiv\u010dani sistem. Kardiolog koji se bavi istra\u017eivanjem, J.A.\u00a0 Armour, M.D., sa Dalhousie sveu\u010dili\u0161ta u Nova Scotiji, naziva ovaj umre\u017eeni \u017eiv\u010dani sistem srca malim mozgom unutar srca. On ima mo\u0107ne, visoko sofisticirane sposobnosti i zna\u010dajno utje\u0107e na funkcije i srca i mozga. Neurokemikalije poput norepinephirina i dopamina, za koje se prije vjerovalo da se proizvode samo u mozgu i \u017eiv\u010danom sistemu, proizvode se i u srcu, kao i hormoni poput ANF, poznatog kao hormon ravnote\u017ee. \u010cini se da navedeno direktno utje\u010de na funkciju mozga. Ba\u0161 kao \u0161to mozak utrobe dopu\u0161ta samostalno djelovanje, u\u010denje, pam\u0107enje i proizvodnju \u201eosje\u0107aja utrobe\u201c tako i postojanje mozga srca poma\u017ee objasniti \u0161iroki opsseg osje\u0107aja povezanih sa srcem.<\/p>\n<p><b>Umre\u017eena inteligencija<\/b><\/p>\n<p>\u010cini se da su tri mozga \u2013 uma, utrobe i srca \u2013 me\u0111usobno umre\u017eeni, djeluju\u0107i jedan na drugog svih 24 sata, od \u010dega se ve\u0107ina odvija bez da smo toga svjesni. Stres i emocionalni poreme\u0107aji negativno utje\u010du na skladno funkcioniranje navedena tri inteligentna sistema.<\/p>\n<p>U svojoj knjizi <i>Descartes Error: Emotion, Reason and the Brain, <\/i>\u00a0neuroznanstvenik Antonio Damasio nudi dokaze da se emocije i intelektualne funkcije obra\u0111uju u razli\u010ditim dijelovima mozga, koje se nakon toga integriraju u prefrontalnom korteksu. Nazor da je inteligencija potpuno cerebralna aktivnost koja nije optere\u0107ena i na koju ne djeluju emocije, iskazan je u ovoj, kao i u mnogim drugim recentnim istra\u017eivanjima smatra se zastarjelim i pogre\u0161nim mitom. Emocije imaju glavnu ulogu u razvoju i funkcioniranju uma. Jasno je da emocije imaju odre\u0111enu ulogu u svakodnevnim aktivnostima. Sjetite se zadnje lo\u0161e odluke donesene u va\u0161oj organizaciji. Da li je u tome imala odre\u0111enu ulogu i pogre\u0161na emocija? Je li netko pretjerano reagirao i stvorio politiku temeljenu na ishitrenim reakcijama? Da li su reaktivne emocije u organizaciji imale klju\u010dnu ulogu u toj nesretnoj odluci? Vjerojatno jesu.<\/p>\n<p><b>Emocionalna inteligencija<\/b><\/p>\n<p>Daniel Goleman, doktor medicinskih znanost koji je educiran na sveu\u010dili\u0161tu Harvard i koji o znanosti pi\u0161e za New York Times, popularizirao je koncept emocionalne inteligencije u svojoj knjizi istog naslova; potaknuo je pokret istra\u017eiva\u010da i konzultanata koji nastoje shvatiti vezu izme\u0111u emocija i performanse. Goleman navodi mnoge primjere studija koje pokazuju da su emocionalna uravnote\u017eenost i samosvjesnost presudne za uspjeh u svim aspektima \u017eivljenja. Smatra da moramo po\u010deti cijeniti emocionalne vje\u0161tine barem jednako toliko koliko cijenimo intelektualne vje\u0161tine, budu\u0107i da je standardni IQ vrlo rijetko to\u010dan pokazatelj osobne ili profesionalne u\u010dinkovitosti. Daje sa\u017eetak onoga na \u0161to se odnosi emocionalna inteligencija, a radi se o slijede\u0107im sposobnostima:<\/p>\n<p>Samosvijest<\/p>\n<p>Upravljanje samim sobom<\/p>\n<p>Dru\u0161tvena svijest<\/p>\n<p>Upravljanje odnosima<\/p>\n<p>Navedeno bi se moglo sa\u017eeti kao vje\u0161tine upravljanja samim sobom kao i me\u0111uljudskim vje\u0161tinama. Velik broj istra\u017eiva\u010da i edukatora je prihvatio okvir emocionalne inteligencije budu\u0107i da ona vrednuje na\u0161e iskustvo u tome \u0161to determinira uspjeh ili neuspjeh organizacije, kao i osobnu koherenciju ili kaos.<\/p>\n<p>Budimo iskreni, na\u0161im organizacijama i na\u0161im \u017eivotima bi bio od koristi kori\u0161tenje puno vi\u0161e ovih karakteristika nego \u0161to ih trenuta\u010dno pokazujemo. Vjerujemo da je u doba kaosa, ispravno ili neispravno upravljanje emocijama\u00a0 va\u017enije u determiniranju dugoro\u010dnog uspjeha neke organizacije , nego \u0161to su to uspjeh nekog proizvoda ili pobolj\u0161anje procesa. To je posebo vidljivo kod novih tvrtki koje do\u017eivljavaju brz uspjeh ali koje nisu pripremljene za poslovne realnosti kao \u0161to su to velike starije organizacije ili institucije koje poznaju emocionalna previranja i slabe strane svojih zaposlenika. Isto je tako istina da je 80% Fortuna 500 kompanija koje su postojale 1970. godine nestalo s tog popisa.<\/p>\n<\/div><\/section>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sada je poznato da slo\u017eene neutronske strukture postoje ne samo u mozgu, ve\u0107 i u crijevima i srcu. Neurokemikalije, nositelji informacija \u017eiv\u010danog sistema, proizvode se u ogromnim koli\u010dinama i u navedenim organima. Te kemikalije utje\u010du na rad mozga i doslovno svakog drugog organa u tijelu. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3020,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=201"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3027,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/201\/revisions\/3027"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tockapromjene.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}