Sjećate se kako to izgleda imati volje, biti prisutan, zainteresiran, da vam ništa nije teško?
Suština odgađanja se odlično ocrtava u ovoj rečenici Bernarda Meltzera: “Težak rad je često onaj lagani rad koji niste napravili na vrijeme.
Prepoznajete se?
Jeste li se ikada zatekli u pomicanju nekog važnog zadatka, na kasnije i kasnije i kasnije… dok ste se u to vrijeme bavili ne baš važnim aktivnostima? Jeste li se nadali da ćete imati više vremena i bolje raspoloženje u budućnosti – zamišljali kako ćete zadatak zpapočeti i obaviti “kako treba”? Izaziva li vam istek roka stres i kriznu situaciju? Neodlučni ste i dvojite oko gotovo svake odluke?
Ukoliko se prepoznajete u ovakvim ‘niskoproduktivnim’ situacijama, velika je vjerojatnost da vam životom upravlja navika odgađanja. I ovo navedeno su samo očiti simptomi.
Što je to odgađanje?
Osnovna definicija odgađanja je stavljanje na stranu stvari koje biste u ovom trenutku trebali činiti. Svi to radimo povremeno. Velika stvar je prepoznati odgađanje i zašto i kako to činimo, i zatim ga aktivno iskorijenjivati iz svojih navika prije nego nam ta navika oduzme još vremena, posao i ponos… i prije nego ošteti vaše odnose.
Zašto odgađamo?
Najčešći razlog zašto odgađamo stvari jest da čekamo:
- čekamo na pravi trenutak
- čekamo na pravo raspoloženje
Osim toga, kad pogledate na koji način organizirate svoj posao, naći ćete još par malo ‘ozbiljnijih’ razloga zašto odgađate
- Nedostatak ciljeva
- Potcjenjivanje težine zadatka
- Potcjenjivanje vremena potrebnog da dovršimo zadatak
- Nejasna očekivanja o ishodu i rezultatu rada
- Nejasni zadatak, sa previše pod-zadataka
- Osjećaj da vam je zadatak nametnut
I onda još:
- neodlučni smo ili ne znamo donijeti odluku
- bojimo se neuspjeha ili uspjeha
- perfekconizam
Lijek za odgađanje
Genijalno jednostavan lijek ne bismo trebali zaboraviti zato jer je nečiji slogan : Just do it.
Jako me se dojmio ovaj izvadak iz obraćanja zaposlenicima i javnosti o smislu otovorenih sustava koji je na Googleovom službenom blogu objavio Jonathan Rosenberg, Senior Vice President, Product Management Google.
“… Kako bismo detaljno razumjeli našu poziciju, počnimo sa pretpostavkom da otvoreni sustavi pobjeđuju. To se protivi logici tradicionalno educiranog managera, kojeg uče da kreira samostojnu kompetitivnu prednost kreiranjem zatvorenog sistema, čineći ga popularnim i zatim ga unovčiti kroz životni ciklus proizvoda. Konvencionalna mudrost kaže da kompanije trebaju pridobiti klijente kako bi izbacili konkurenciju. Postoje različiti pristupi – taktični pristupi – kompanije koje prodaju brijače prodaju jeftine nosače, a skupe oštrice; stari IBM prodavao je skupe uređaje i software.. jednako skup. U svakom slučaju, dobro upravljani zatvoreni sustav može donijet puno profita. Mogu donijeti i izvrsno dizajnirane proizvode na kratke staze – iPod i iPhone su očiti primjeri – no stvarna inovacija u zatvorenom sustavu je u najboljem slučaju postepena – (je li brijač sa četiri britvice uistinu toliko bolji od brijača sa tri britvice?) jer se smisao cijele priče da zadrži status quo. Spokoj je glavno obilježje bilo kojeg zatvorenog sustava. Ukoliko ne moraš toliko teško raditi da bi zadržao svoje klijente, to nećeš ni činiti.
Otvoreni sustavi su upravo suprotni. Mnogo su dinamičniji. U otvorenom sustavu, kompetitivna prednost ne dolazi od osvajanja korisnika, nego od toga da razumijete brze promjene u sustavima bolje od bilo koga drugog i da koristite to znanje kako biste generirali bolje, inovativnije proizvode i usluge. Uspješna kompanija u otvorenom sustavu je istovremeno i brzi inovator i lider u razmišljanju. Vrijednost branda onoga tko je lider u idejama privlači klijente, a brza inovacija ih zadržava. To nije lagano – dalkeo od toga – brze kompanije nemaju se čega bojati i kada su uspješne, generiraju vrijednost za svoje vlasnike.
Otovreni sustavi imaju potencijal razvijati industriju. Koriste intelekt generalne populacije i potiču biznis na natjecanje, inovaciju i osvajanje tržišta bazirano na kvaliteti proizvoda i usluga, a ne samo na brilijantnosti njihove poslovne taktike. Primjer toga je utrka za mapiranjem ljudskog genoma.”
I još par rečenica o Googleovom pristupu:
“Znači, ukoliko želire razvijati čitavu poslovnu industriju koja vas okružuje, i želite da ona raste što šire je to moguće, otvoreni sustavi nadmašuju zatvorene. I to je upravo ono što mi pokušavamo učiniti s Internetom. Naša posvećenost otvorenim sustavima nije altruistična. Iza toga stoji poslovna logika – otvoreni Internet kreira stabilan tijek inovacija koje privlače korisnike i razvijaju cijelu industriju. Hal Varian kaže u knjizi Information Rules: A Strategic Guide to the Network Economy
koja se može ovdje primjeniti:
Nagrada = (Totalna vrijednost dodana industriji) * (Naš udio u vrijednosti industrije)
Ukoliko je sve ostalo izjednačeno, 10-postotni rast našeg udjela ili 10-postotni rast industrije trebali bi voditi jednakom ishodu. Međutim, u našoj industriji 10-postotni rast industrije imat će puno veći efekt jer stimulirati i ukupne ekonomske omjere u industriji, povećati produktivnost i smanjiti troškove i za konkurenciju. Dugoročno, dok god doprinostimo stabilnim rastom izvrsnih proizvoda i usluga, razvijamo se zajedno sa ekosistemom u kojem se nalazimo. Možemo dobiti manji dio torte, ali će torta biti puno veća.
Drugim rječima, budućnost Google ovisi o tome da Internet ostane otvoreni sustav. Naše težnje prema otvorenim sustavima će razviti web za sve, uključujući i Google.
Google pokazuje posvećenost otvorenim sustavima već i objavom ovog razmišljanja i svojeg razumijevanja načela.
Protuteža je ovih tjedana jako vidljiva. Upravo u odnosu Google-a i Kine dolazi na vidjelo konflikt iznimno otvorenog i iznimno zatvorenog sustava – i međusobno nerazumijevanje. Predaleko su po sustavu vrijednosti da bi našli teren na kojem bi mogli i razgovarati, a kamoli surađivati.
izvor: The Thin Book Of Appreciative Inquiry by Sue Annis Hammond
Afirmativno istraživanje ili appreciative inquiry bazira se na ideji da u svakoj organizaciji nešto funkcionira dobro, i da se promjena može potaknuti , pokrenuti i provesti tako da se te dobre i pozitivne stvari identificiraju, i da se čini više ono što radi umjesto da se fokusiramo na probleme i ono čega nema ili ono što nam ne ide dobro. Osnovna načela pristupa su:
1. U svakom društvu, organizaciji ili grupi postoji nešto što funkcionira.
Često se fokusiramo na to da rješavamo probleme umjesto da promatramo ono što funkcionira uspješno, ono što radi. Zato je prvo pitanje koje si postavljamo: “Što je ovdje dobro, što funkcionira?”
2. Ono na što se fokusiramo, postaje naša realnost
Ukoliko se fokusiramo na sve što ne činimo i kako se ne pripremamo za budućnost, tada to postaje naša realnost. Kada se fokusiramo na ono što činimo i to ono što činimo uspješno, možem koristiti te pozitivne modele kako bismo inspirirali druge da čine isto. I tako kreiramo puno ugodniju realnost.
3. Realnost se kreira u trenutku, i postoji više realnosti.
Naša percepcija realnosti je drugačija od percepcije realnosti drugih ljudi.
4. Sam čin postavljanja pitanja utječe na organizaciju ili grupu na neki način.
Samo postavljanje pitanja već pokreće nove procese. Razmišljajte o tome kako bi se stvari promijenile kada biste se pitali što radi, za razliku od toga da pitate što ne valja.
5. Ljudi imaju veće samopouzdanje i povjerenje u put u budućnost (nepoznato) kada u nju odašilju dijelove prošlosti (poznato) .
Na primjer, ne treba odustajati od dobrih navika i načina samo zato da bismo uveli nove tehnologije. Treba svoje dobre prakse ponijeti sa sobom i nastaviti ih raditi u budućnosti, i pridodati tome tehnologiju kao alat koji će olakšati i dopuniti naša radna ponašanja.
6. Ukoliko nosimo dijelove prošlosti sa sobom, neka to budu najbolji dijelovi prošlosti.
Vraćamo se u pozitivu. Ukoliko ćemo nastaviti činiti nešto što smo oduvijek činili, neka to budu naše najbolje navike i načini.
7. Važno je cijeniti razlike
Različita mišljenja, različiti pristupi, različite perspektive. Sve to povećava vrijednost organizacije, tima, zajednice, obitelji…
8. Govor oblikuje našu realnost
Birajte riječi. Način na koji govorimo oblikuje našu realnost.
Copyright © 2010 All rights reserved.
Designed by 